Zoran Grozdanov voditelj je i izvanredni profesor na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik, Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija teologije, povijesti i filozofije u Rijeci, Zagrebu i Osijeku, doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom doktorskog studija boravio je kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Tübingenu u Njemačkoj, gdje je pisao svoju disertaciju pod mentorstvom Jürgena Moltmanna. Bio je i gostujući istraživač na Institutu za ekumensku teologiju Sveučilišta u Münsteru u Njemačkoj 2019. i 2025. godine. Izlagao je na konferencijama u Berlinu, Münsteru, Oxfordu, Cambridgeu i na Sveučilištu Yale.
Kao autor ili urednik objavio je desetak knjiga, uključujući zbornike Balkan Contextual Theology: An Introduction (Routledge, 2022) te The Many Faces of Christianism: from the Russian World to the Challenge of Illiberalism in Europe (Brill, 2025), Theology: Descent into the Vicious Circles of Death: On the Fortieth Anniversary of Jürgen Moltmann’s The Crucified God (Cascade, 2017), Envisioning the Good Life: Essays on God, Christ, and Human Flourishing in Honor of Miroslav Volf (Cascade, 2017).
Objavio je knjige Odbojna riječ: Smrt Boga kod ranog Hegela i ranog Moltmanna (Fabrika knjiga, 2016), i Domovina slikana tamjanom: Teologija nacionalnog identiteta (Ex libris, 2023). Za knjigu Vjera u dijalog: Sekularno i religijsko u razgovoru (Ex libris, 2017, dva izdanja, s Nebojšom Zelićem) nagrađen je priznanjem Knjiga godine Centra za nenasilje i ljudska prava u Osijeku. Također, od 2004. Urednik je teoloških nizova Ars haeretica i Ecumenica u izdavačkoj kući Ex libris gdje uređuje i djela Miroslava Volfa, Viktora Ivančića, Borisa Dežulovića i Predraga Lucića.
Voditelj je projekta “Oblici pluralizma na Balkanu” Zaklade Templeton religion Trust (2025-).
Također, osnovao je udrugu CeKaDe iz Rijeke gdje je 2015. inicirao i vodio inicijativu za oslobađanje doniranja hrane PDV-a humanitarnim organizacijama.
Lidija Matošević rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu i srednju školu.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je filozofiju i povijest, a na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu teologiju. Magisterij iz teologije stekla je na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku, a doktorat iz teologije 2003. godine na Teološkom fakultetu Karls-Ruprecht (evangelička teologija) Sveučilišta u Heidelbergu.
Od 2003. do danas djeluje na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik (danas Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik) gdje drži predmete iz sustavne teologije. Predavala je na diplomskom filozofsko-teološkom sveučilišnom studiju te na poslijediplomskom sveučilišnom znanstvenom teološkom studiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Održala je i više gostujućih predavanja na Sveučilištu u Leipzigu (jednosemestralni ciklus predavanja) i na Sveučilištu u Heidelbergu.
Za knjigu Lieber katholisch als neuprotestantisch: Karl Barths Rezeption der katholischen Theologie 1921-1930, kod izdavača Neukirchener Verlag, dobila je 2007. John Templeton Award for Theological Promise. Godine 2017. objavila je udžbenik Uvod u dogmatiku (Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik, Zagreb, 2017.), 2020. godine udžbenik Pregled dogmatike I – Nauk o Bogu, nauk o stvaranju i providnosti, nauk o čovjeku i grijehu (Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik, Zagreb, 2020.) te 2022. godine knjigu Petsto godina kasnije – Što nam je reformacija donijela, a što odnijela? (Služba Božja, Split, 2022.). Također je objavila veći broj stručnih i znanstvenih članaka u domaćoj i inozemnoj znanstvenoj periodici te u međunarodnim publikacijama.
Sudjelovala je u procesu integracije Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik u Sveučilište u Zagrebu te u pokretanju izdavačke djelatnosti Fakulteta unutar koje uređuje nizove Bibliotheca Flaciana i Folia Protestantica Croatica.
Godine 2018. Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj dodijelila joj je Priznanje dr. Branko Lovrec za promicanje dijaloga između religije i društva.
Nastava (Prijediplomski studij):
Ksenija Magda na Sveučilišnom je centru rezidentni bibličar, s fokusom na Novi zavjet. Teologiju je studirala na Evanđeoskom teološkom fakultetu (danas Visoko evanđeosko teološko učilište) u Osijeku i na London School of Theology (Brunel University) u Londonu, gdje je doktorirala 2008. godine. Trenutno je predsjednica Svjetskog baptističkog saveza žena (BWA Women’s Department 2015-2020). Urednica je na projektu Central Eastern European Contextual Commentary on the Bible za područje Pavlovih poslanica. Njen je istraživački interes globalna kršćanska crkva i kontekstualna primjenjivost Biblije. Angažirana je kao dušobrižnik i bibličar za potrebe humanitarne organizacije Ruke Nade, koja se bavi razvojem zajednice. U slobodno vrijeme čita beletristiku, napose Grishamove krimiće.
Dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić, Školska sestra franjevka, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split.
Diplomirala jei magistrirala u na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, doktorirala na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Kao vanjska suradnica predavala je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (CIPS) Univerziteta u Sarajevu, na Katoličkom teološkom fakultetu u Splitu te na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.
Bila je članica upravnog odbora Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) te predsjednica i dopredsjednica Hrvatske sekcije ESWTR-a. Herbert Haaag Stiftung für Freiheit in der Kirche iz Švicarske dodijelio joj je 2017. nagradu za istraživanja rodnih teorija i anti-rodnog pokreta.
Glavna područja njezinog istraživanja su teološka antropologija pod rodnim vidom, anti-rodni pokret, nasilje nad ženama, uloga religije u životu beskućnika i starijih osoba.
Nastava (Diplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Diplomski studij):
Prijediplomski studij:
Diplomski studij:
Nastava (Diplomski studij):
Studirala je francuski i ruski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlena i gdje je doktorirala temom “Ricœurovo tumačenje biblijskoga teksta”. Na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju predaje hermeneutiku i kolegije o vezama Biblije i kulture te evanđelja i hebrejske tradicije. Piše znanstvene, stručne, publicističke i književne tekstove, među kojima je glavnina znanstvenih posvećena hermeneutici teksta, posebice biblijskoga.
Među objavljenim knjigama: Anđeli (1998, 2003); Biti katolik još (2006); Franjina Pjesma stvorenja (2012); Svijet teksta (2012); Zrno gorušičino. Interpretacija odabranih biblijskih perikopa (2013); Biti kršćanin s papom Franjom (2016); Ljestve Jakovljeve. Biblijski motivi u književnosti (2019); Kritika, imaginacija, vjera (2021); Scriptura sacra sui ipsius interpres: Uvod u biblijsku hermeneutiku (2022). U pripremi za tisak: Ješuine prispodobe.
Prijediplomski studij:
Diplomski studij:
Andrej Bukoavc-Mimica rođen je 1989. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je završio prijediplomski i diplomski studij protestantske teologije na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik te diplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2018. do 2022. godine djelovao je kao vanjski suradnik Sveučilišnog Centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik, gdje je obavljao administrativne poslove i poslove vezane uz izdavačku djelatnost. U nizovima Bibliotheca Flaciana i Folia Protestantica Croatica obavljao je postupke redakture i korekture te vodio postupke izrade kazala za sva izdanja od 2019. do 2023. godine. Od 2022. do 2024. godine radio je kao asistent u području crkvene povijesti na Centru. Od 2025. radi kao istraživač na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Helsinkiju.
Niz godina honorarno je radio kao pisac sadržaja za internet stranice te, kraće vrijeme, kao voditelj projekta u Isusovačkoj službi za izbjeglice. Objavio je dva znanstvena rada u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Lidijom Matošević.
Nastava (Prijediplomski studij):
Jasminka Domaš za svoj dugogodišnji rad na monografijama o židovskim obiteljima u Hrvatskoj (Obitelj-mišpaha; Glasovi, sjećanje, život; Ako tebe zaboravim ) dobila je više priznanja najvećeg muzeja holokausta na svijetu, jeruzalemskog Jad Vašema kao i priznanje izraelskog muzeja Ustanika u Varšavskom getu. Članica je Radne skupine za pripremu predsjedanja Hrvatske u 2023. godini Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust.
Što se tiče njezina književnog rada, krajem 2022. objavila je veoma zapaženu zbirku duhovne poezije pod nazivom Šutljivi tumač snova, a HNK u Varaždinu prema njezinom romanu Kadišl i nebeski putnici napravilo je predstavu. Također na njezine stihove poznati skladatelj Davor Bobić komponirao je glazbu.
Jasminka Domaš scenaristica je više od deset dokumentarnih filmova u produkciji HTV-a. Najnoviji dokumentarni film Unatoč svemu -Zagrebački Židovi 1941.-1945. govori o djelovanju Židovske općine tijekom Drugog svjetskog rata.
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Diplomski studij):
Rođen je 1974. godine. Od 1997. do 2003. djeluje kao tajnik Studentskog evanđeoskog pokreta (STEP) gdje posebno nastoji promicati ekumensko zajedništvo i dijalog kršćana studenata različitih crkvenih tradicija. Od 2004. radi kao tajnik Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik i aktivno doprinosi njegovoj transformaciji u Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik. Teologiju je najprije diplomirao na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku, a potom magistrirao na International Baptist Theological Seminary u Pragu (današnji International Baptist Theological Study Centre u Amsterdamu). Godine 2019. stekao je doktorat na Spurgeon’s College (University of Chester) u Velikoj Britaniji.
Primarno se zanima za područje praktične teologije – prije svega za homiletiku i liturgiku, s posebnim naglaskom na ulogu slušatelja i tzv. “običnih” vjernika. Proveo je prvo terensko, empirijsko istraživanje među vjernicima o njihovim očekivanjima od propovijedi. Objavio je dvije knjige i više članaka u domaćim i inozemnim časopisima. Redovito propovijeda u svojoj crkvenoj zajednici. Osmislio je niz radionica (PRO-radionica) namijenjenih mjesnim crkvama u kojima propovjednici i njihovi slušatelji/vjernici zajedno promišljaju i iskustveno rade na poboljšanju zajedničke prakse i službe propovijedanja. Priprema opsežno istraživanje svih protestantskih zajednica u Republici Hrvatskoj s namjerom pronalaženja odgovora na pitanje Što protestantske zajednice u Hrvatskoj nude po pitanju bogoštovlja, društvenih, političkih i kulturnih djelatnosti te što smatraju fokusom svojih djelatnosti i vitalnosti? Preveo je i nekoliko knjiga teološke tematike.
Nije siguran da ima hobije, ali još uvijek odbija prestati pratiti sport, čitati knjige i gledati filmove. U transportu se često služi biciklom, a mirovinu se nada provesti negdje u Gorskom Kotaru.
Profesor Mladen Turk predaje na Elmhurst University (Elmhurst, Illinois, SAD) od 2004 a na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik od 2006. Područje specijalizacije su mu religija i znanost s posebnim fokusom na znanstvene teorije religije i metodologiju proučavanja religije, ali on podučava široko u područjima povijesti kršćanstva u 19. i 20. stoljeću te religijske tradicije južne Azije.
Prof. Turk studirao je filozofiju, etnologiju, indologiju i teologiju u Zagrebu, magistrirao filozofiju na Sveučilištu u Bergenu, Norveška, magistrirao teologiju na Luteranskoj školi teologije u Chicagu i doktorirao filozofiju na Luteranskoj školi teologije u Chicagu.
Prof. Turk je između ostaloga objavio udžbenik Logika: vježbe, zadaci, rješenja (Školska Knjiga, 1993 i 1995), teorijsku knjigu Biti religiozan: Kognitivne i evolucijske teorije u povijesnoj perspektivi (Pickwick Publications, 2013), te uredio tomove pod naslovom Interaktivni svijet, interaktivni Bog: Osnovna stvarnost kreativne interakcije (Cascade Books, 2017) i Postajanje ljudi u doba znanosti, tehnologije i vjere (Fortress Academic – Rowman & Littlefield, 2022).
Prof. Turk je stalni član izdavačkog odbora časopisa Zygon: Journal of Religion and Science te je urednik recenzija knjiga u tom istom časopisu.
Prof. Turk redovito vodi studente u inozemstvo na jednomjesečne tečajeve za proučavanje religija Indije.
Nastava (Diplomski studij):
Suzana Peran, docentica je na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Područja njezina znanstvenog istraživanja su obitelj i mediji, vjerodostostojnost medija, prikaz žena u medijima, vjerske teme u medijima, odnos Crkve i medija, medijska pismenost.
Predavačica je medijske skupine predmeta na različitim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Urednica je i autorica više knjiga te autorica brojnih znanstvenih radova. Dugogodišnja je novinarka i urednica. Predsjednica je Hrvatskoga društva katličkih novinara.
Nastava (Prijediplomski studij):
Nastava (Diplomski studij):
